|
 |
Svaka nova godina nosi neke promjene, pa tako i u području zakonodavstva. Od 01. siječnja 2010. godine stupilo je na snagu više zakona, među kojima je važan Zakon o radu.
Od ostalih zakona i novina, samo kratke zanimljivosti: - nova Uredba o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine, po kojoj sada putnici u osobnoj prtljazi u Hrvatsku bez carinjenja mogu uvesti nekomercijalnu robu u vrijednosti od 1.000 kuna (dosad je bilo samo 300 kuna);
- od 01.01.2010. počinje primjena OIB-a u platnom prometu i poreznim evidencijama;
- stupio je na snagu Zakon o trošarinama koji sad regulira oporezivanje energenata i eletrične energije, duhana i duhanskih prerađevina, te alkohola i alkoholnih pića, pa po tome u sustav trošarina ulaze i mali proizvođači alkoholnih pića, tj. fizičke osobe koje proizvode za svoje potrebe;
- prema novom Zakonu o igrama na sreću, sada se oporezuju i dobici veći od 30.000 kuna (lutrijske igre, klađenje);
- novost je i da je prema izmjenama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, produljen rok odgode primjene načela zaštite povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga za pet godina tj. do 01.01.2015. godine;
- nakon 50 godina starog, stupa na snagu novi Zakon o upravnom postupku;
- i u sustavu PDV-a dolazi do nekih promjena kod oporezivanja tzv. vlastite potrošnje, oporezivanja nekih financijskih usluga.
Nakon brojnih polemika u Saboru i mnogih amandmana, donesen je novi Zakon o radu (Narodne novine 149/09), koji je morao biti usklađen s europskim standardima, a kao pretpostavka za zatvaranje 19. pregovaračkog poglavlja „Socijalna politika i zapošljavanje“. Promjena nema puno, pa ćemo navesti samo neke bitnije i zanimljive za radnike.
Ugovor na određeno vrijeme
S obzirom da je preko 80% novosklopljenih ugovora sklopljeno na određeno vrijeme, bilo je nužno mijenjati te odredbe.
Izmjena je mala, ali ne i nebitna.
Prema novom Zakonu o radu (dalje: novi ZOR), najduže trajanje rada na određeno vrijeme i dalje je ostalo 3 godine kao i dosada, ali sada neovisno radi li radnik na istim ili različitim poslovima kod istog poslodavca.
Dosada je uvjet od tri godine bio za isti posao kod istog poslodavca, pa su često poslodavci nakon proteka trogodišnjeg razdoblja rada na određeno vrijeme na jednom radnom mjestu, sklapali ponovno ugovor na određeno s tim radnikom, ali s izmjenjenim nazivom radnog mjesta, umjesto sklapanja ugovora na neodređeno vrijeme.
Novina je da novi ZOR izjednačava prava radnika zaposlenog na određeno vrijeme s onim na neodređeno vrijeme, a glede uvjeta rada te omogućavanja usavršavanja i obrazovanja.
Radno vrijeme
U novom ZOR-u definirano je najduže tjedno radno vrijeme od 40 sati, uz maksimalno 8 sati prekovremenog rada.
Zabranjuje se prekovremeni rad maloljetnih radnika, a sada se samo ograničava (a ne više zabranjuje) za trudnice, roditelje s djetetom do tri godine starosti, samohranog roditelja s djetetom do 6 godina starosti i radnika koji radi u nepunom radnom vremenu koji sada mogu raditi prekovremeno uz dostavu pisane izjave poslodavcu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, ili u slučaju više sile. Za te skupine isto je i s preraspodjeljnim radnim vremenom.
Ukinuta je zabrana noćnog rada žena u industriji, zbog uklanjanja spolne diskriminacije, ali je ipak utvrđena zabrana noćnog rada za trudnice, osim ako ona to zatraži, a ovlašteni liječnik ocijeni da noćni rad ne ugrožava njezin i/ili djetetov život ili zdravlje.
Godišnji odmor
Povećano je minimalno trajanje godišnjeg odmora. Do sada je zakonski minimum bio 18 radnih dana za punoljetne radnike, a po novom ZOR-u radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 4 tjedna.
Trajanje godišnjeg odmora duže od najkraće propisanih 4 tjedna, te broj dana koji se uračunavaju u godišnji odmor, utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. To znači da će se kod računanja godišnjeg odmora tjedan pretvoriti u dane ovisno o tome je li radnikov radni tjedan petodnevni ili šestodnevni, pa će zakonski minimum godišnjeg odmora od 4 tjedna kod radnika koji radi pet dana tjedno iznositi 20 dana godišnjeg odmora, a kod radnika koji radi šest dana tjedno, 24 dana godišnjeg odmora.
Blagdani i neradni dani određeni zakonom, te razdoblja privremene nesposobnosti za rad utvrđene od ovlaštenog liječnika, kao i do sada, ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.
U slučaju prestanka radnog odnosa, poslodavac više nema obvezu izdavanja potvrde o neiskorištenom dijelu godišnjeg odmora, nego radniku omogućiti da ga iskoristi, ili mu isplatiti naknadu umjesto korištenja tog odmora. Naknada za neiskorišteni dio godišnjeg odmora iznosi razmjerno broju preostalih dana, a prema osnovici za naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora.
Radnik ima pravo koristiti godišnji odmor u dva dijela, osim ako se s poslodavcem drukčije ne dogovori, što znači da ga sada može koristiti i u više dijelova.
No, i dalje je određen minimum za prvi dio godišnjeg odmora, koji sada iznosi dva tjedna, što može biti 10 ili 12 radnih dana (ovisno o broju dana u radnom tjednu), a ne kao do sada 12 dana.
Prvi i obvezni dio godišnjeg odmora mora se iskoristiti u kalendarskoj godini za koju se i ostvaruje, i ne može se prenositi u slijedeću godinu, ako je radniku bilo omogućeno korištenje tog dijela odmora.
No, iznimno, ako je prvi dio godišnjeg odmora prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, radnik ga ima pravo iskoristiti do 30. lipnja slijedeće godine. Više nema uvjeta kod prenošenja godišnjeg odmora, da je radnik radio minimalno 6 mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se vratio na rad. Sada se u tom slučaju (bolest/korištenje prava) godišnji odmor može prenijeti u slijedeću godinu, neovisno je li ga koristio u godini u kojoj je stečen, i neovisno o tome je li u toj godini radio.
Novina je da je određen krajnji rok za donošenje rasporeda korištenja godišnjeg odmora, a to je 30. lipanj tekuće godine. Raspored do tog roka poslodavac treba utvrditi u skladu s kolektivnim ugovorm, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i naravno ZOR-om
Zaštita trudnica, roditelja i posvojitelja
Trudnici ili ženi koja doji, sada se može ponuditi sklapanje ugovora o radu pod izmjenjenim uvjetima za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, samo na zahtjev trudnice ili žene koja doji, a ne više i samom odlukom poslodavca.
Iz Zakon o radu su sada izdvojene odredbe o rodiljnom dopustu, s obzirom da je od 01. siječnja 2009. godine na snazi Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama u kojem su te odredbe uklopljene i razrađene.
Vidi prezentaciju "Nova beba-nova prava" ovdje
Ovo su bile neke novine iz novovažećeg Zakona o radu.
Cjeloviti tekst novog Zakona o radu (Narodne novine br.149/09)
Članak objavila: Iva Petrović, dipl.iur.
Izvor: Legalis i IusInfo
|
|
| 20. siječnja 2010. |
Otvoreno
2011 puta |
|
