|
Mnogo ljudi tijekom ljeta odlazi na godišnji odmor i tamo ima priliku susresti puno novih ljudi, odmaknuti se od svoje poznate sredine. Često se zna desiti da se pritom i prvi puta susretnemo sa osobom koja je potpuno drugačija od nas- ili po vjerskom uvjerenju ili po jeziku kojim govori ili po načinu na koji se odijeva.... Svaki susret sa nekim tko je drugačiji po mnogočemu nas obogaćuje za još jedno novo iskustvo, informira nas o svijetu koji ne poznamo i u konačnici, uči nas strpljivosti i toleranciji.
Isto tako susret s osobom s invaliditetom može biti jedno potpuno novo iskustvo. Neke osobe s invaliditetom se ističu svojim drugačijim izgledom ili svojim ponašanjem, pa je gotovo normalna početna reakcija strah i odmak od te osobe. Sve što je novo i nepoznato najčešće u ljudima pobuđuje strah, jer ne znaju što mogu očekivati. Važan je drugi korak kojega ćemo napraviti-da li ćemo dopustiti da taj strah preraste u bježanje i skrivanje sebe i svoje djece od te osobe ili ćemo početni strah pretvoriti u zainteresiranost za upoznavanje nekog novog i proširivanje svojih vidika.
Svatko ima potrebu pripadati društvu u kojem se nalazi i bez obzira na to koliko npr. slabije njegovo intelektualno funkcioniranje bilo, moramo biti svjesni da svaki čovjek osjeti kada ga netko prihvaća ili kada ga netko isključuje iz društva i pokušava pobjeći od njega. Prije ili kasnije osoba s invaliditetom shvati da je po nečemu drugačija od drugih i da to drugima smeta, no ne zna na koji način da to promijeni. Dakako, to je i nemoguće, ali moguće je da mi napravimo promjenu u sebi i dopustimo svome djetetu da se igra s drugim djetetom koje ima cerebralnu paralizu ili da i sami svoje slobodno vrijeme ponekad provedemo u šetnji sa svojom susjedom koja ima mentalnu retardaciju.
Ljudi često navode kao razlog nedruženja s osobama s invaliditetom taj što nisu sigurni kako se trebaju ponašati, no prvo je važno prevladati strah od novoga u sebi, a zatim postoji samo nekoliko smjernica koje su važne za znati, no većinom je važno da se ne ponašamo potpuno drugačije nego inače. Ako se želimo sprijateljiti s nekom osobom, tada je najvažnije da pokažemo kakvi smo i da osoba ima priliku upoznati nas onakve kakvi smo.
Najčešće zablude o osobama s invaliditetom:
NETOČNO- Osobe s autizmom ne vole društvo i najsretnije su kada su same
TOČNO- Svi ljudi imaju potrebu za društvom, no neki ljudi imaju poteškoća u ostvarivanju kontakta s drugima i u zadržavanju tog kontakta. Osobe s autizmom imaju teškoće u usvajanju socijalnih vještina, a često drugi ne prepoznaju da osoba s autizmom traži interakciju, jer na neprimjeren i neobičan način pokušava komunicirati s drugima.
NETOČNO- Kada netko muca najbolje ga je zaustaviti dok govori i pokušati odgovoriti umjesto njega
TOČNO- Mucanje treba ignorirati i svojom strpljivošću i zainteresiranošću pokazati osobi da ćemo ju poslušati do kraja i da nas interesira što ima za reći. Upadanjem u riječ i predviđanjem onoga što osoba želi reći kako se ne bi morala mučiti da to izgovori ne samo da radimo medvjeđu uslugu toj osobi, već pokazujemo i da smo nepristojni.
NETOČNO- Djeca i odrasle osobe s Down sindromom uvijek su vesele
TOČNO- Osobe s Down sindromom se kao i svi drugi ljudi mogu i naljutiti i biti tužni i biti uplašeni i pokazivati i osjećati čitav raspon emocija. Najčešće im je narav vedra, ali to ne znači da ne mogu biti i loše volje.
NETOČNO- Kad vidiš osobu u kolicima ili osobu sa bijelim štapom uhvati ju za ruku ili za kolica i prevedi preko ceste
TOČNO- Nikome se ne bi svidjelo da netko iza leđa dotrči i samo Vas odvuče na drugu stranu ceste ( a Vi pritom možda ni niste željeli prijeći cestu). Ako želite pomoći slijepoj osobi ili osobi u kolicima, prvo joj priđite i upitajte da li joj je potrebna pomoć, a tada pričekajte da Vam objasni na koji način joj najbolje možete pomoći.
NETOČNO- Slijepe osobe imaju urođeno bolje razvijena ostala osjetila
TOČNO- S obzirom da je slijepa osoba u nemogućnosti oslanjati se na osjetilo vida, potrebno je da se nauči oslanjati na svoja druga osjetila. Svakodnevnom usmjerenošću na osjetilo npr. dodira moguće je da će bolje opipom prepoznavati predmete od videće osobe, ali radi se o vježbi, a ne o urođenoj sposobnosti slijepih osoba.
NETOČNO- Nije dobro da se moje dijete igra s djecom s teškoćama da ne bi postalo kao i oni
TOČNO- Teškoće u razvoju nisu zarazne. Moguće je da će Vaše dijete kroz igru oponašati svojeg novog prijatelja, no uz Vaše usmjeravanje shvatit će koja ponašanja su primjerena, a koja nisu. Druženje sa nekim tko je drugačiji može Vašem djetetu jako puno koristiti u njegovom razvoju.
NETOČNO- Onaj mladić s invaliditetom je uvijek s roditeljima i ne želi se družiti sa svojim vršnjacima
TOČNO- Kakve su nečije želje nije moguće vidjeti bez upoznavanja te osobe i razgovora s njom. Ako osoba stvarno ne voli društvo vršnjaka, to treba poštivati, ali moguće je i da dosada nije imala priliku družiti se sa svojim vršnjacima.
|
|
| 9. srpnja 2009. |
Otvoreno
404 puta |
|
