|
U današnje vrijeme sve više i više ljudi pati ili boluje od depresivnog poremećaja. Prema podacima 12-20% žena, te 5 - 12 % muškaraca u svijetu pati od ovog poremećaja - to bi značilo da svaka peta žena i svaki deseti muškarac pati od depresije. Depresija se češće javlja nakon 40 godine kod žena, što može biti povezano s hormonalnim poremećajima.
Depresija nije samo tuga ili žalost - normalna reakcija na izgubljenu stvar - zamišljenu ili stvarnu ili na gubitak osobe. Depresija je više od toga.
Raspoloženja i afekti
U opisu emocija razlikujemo raspoloženja i afekte. Raspoloženje je unutarnje duboko i trajno emocionalno stanje koje daje ton i boju doživljaju svijeta i sebe samoga. Raspoloženje utječe na odnose s drugima, opažanje, mišljenje, svijest, pažnju, pamćenje... Za razliku od raspoloženja, afekt je kratkotrajno, aktualno emocionalno stanje koje se ogleda u izrazu i mimici lica, tonu glasa, pokretima i ponašanju.
Raspoloženje oscilira u svakodnevnom, normalnom životu, pa tako može biti nešto tužnije ili veselije, ali se uglavnom održava unutar nekih društveno prihvatljivih granica i osoba ga može kontrolirati.
Kada je emocionalno raspoloženje duljeg trajanja, kada ima veliki utjecaj na odnose s drugima i na mogućnost da osoba funkcionira sa svakodnevnim obavezama i brigama, te kada je obilježeno tugom i sniženom aktivnosti, govorimo o depresiji..
Simptomi
Simptomi depresije mogu se pojaviti na nekoliko područja:
Ponašanje, motorika, pojavnost
- držanje tijela je zgrbljeno, usporeni pokreti, uzbuđenost, nervoza, nemir s puno pokreta, trljanja ruku
- izraz lica je tužan, plačljiv, zabrinut, kutovi usana prema dolje, naborano čelo, nervoza i napetost
- govor je monoton, tih, polagan
- općenito smanjena razina aktivnosti, malo promjena, smanjen radijus kretanja, problemi u svladavanju svakodnevnih zahtjeva
- osjećaj utučenosti, bespomoćnosti, žalosti, beznađa, gubitka, napuštenosti, osamljenosti, unutarnje praznine, nezadovoljstva, krivnje, neprijateljstva
- osjećaj strepnje, zabrinutosti, straha
Emocionalni simptomi
- unutarnji nemir, napetost, razdražljivost, plačljivost,
- poremećaji spavanja
- dnevne i uz godišnja doba promjene raspoloženja, osjetljivost na meteorološke promjene
- gubitak apetita, smanjenje tjelesne težine
Vegetativni simptomi
- fiziološke teškoće poput: krvnog tlaka, razina šećera u krvi, nedostatak kalcija, količina željeza
Zamišljeni, kognitivni simptomi
- negativni stavovi prema sebi i prema budućnosti
- pesimizam, stalno samookrivljavanje i samokritiziranje
- hipohondrija
- siromaštvo ideja, rigidnost u mišljenju, problemi s koncentracijom
- zamisli o bezidejnosti i bezizlaznosti iz situacije, suicidalne ideje
Motivacijska razina
- usmjerenost na neuspjeh
- povlačenje i izbjegavanje
- strah i bijeg od odgovornosti
- doživljaj gubitka kontrole i bespomoćnosti, osjećaj preopterećenosti
- povećana ovisnost o drugima
preuzeto iz M. Hautzinger „Depresija"
Misaona komponenta depresije je jako izražena
Depresiju karakteriziraju dva dominantna osjećaja - tuga i strah. Osobe koje se bore sa depresijom svim događajima u svom životu daju jednu crnu notu, gledaju te događaje na način koji potvrđuju svoju sliku svijeta kao opasnog, neprijateljski nastrojenog mjesta.
Misaona komponenta ponašanja je jako izražena kod depresivnih osoba - oni vrlo često svjedoče da se ponekad ne mogu pomaknuti zbog „crnih" misli i strahova koje im dolaze u tim mislima. Činjenica je da je misaona komponenta jedna od komponenti koja utječe na cjelokupno ponašanje, ali uz misli naše ponašanje oblikuju i aktivnosti - ono što činimo, naši osjećaji i fiziologija.
No oni dijelovi ponašanja nad kojim imamo direktnu i voljnu kontrolu su samo misli i aktivnosti.
Da se izrazim metaforički - mi sjedimo za volanom automobila koji ima 4 kotača - prednji kotači su ono što činimo i ono što mislimo. Stražnji kotači su naši osjećaji i fiziologija (otkucaji srca, način disanja, krvni tlak, izlučivanje hormona...). Sjedeći za volanom i okrečući ga pokrećemo zapravo samo prednje kotače - ono što mislimo i ono što činimo. No ako prednje kotače okrenemo prema lijevo, kuda mogu ići stražnji kotači? Dokle god sjedimo u fotelji gledajući u zid, ne možemo se osjećati bolje. Ali kada izađemo u šetnju, povećava se vjerojatnost da se osjećamo bolje.
Pokušajte i sami u sebi probuditi osjećaj ljutnje ili tuge ili sreće - sam osjećaj ne možete pokrenuti u sebi, ali možete ga „prizvati" kroz misaonu komponentu - tako da mislite ljute ili tužne ili sretne misli. Zajedno sa mislima, mijenjanju se osjećaji. Isto tako čineći neke stvari od kojih se osjećate bolje - radeći u vrtu, šećući se, čisteći kuću, vozeći bicikl... utječete direktno na svoje osjećaje na način da se osjećate bolje. U svakom slučaju bolje nego kada sjedite na fotelji nepokretno i samo razmišljate.
Depresija je bolest - vrlo je teško s njom živjeti i boriti se protiv nje. Ono što sami možete napraviti je, da kroz biranje onoga što činite i onoga što mislite, utječete na svoje osjećaje straha i tuge, i skupljate dobre trenutke u danu. Nisam sigurna koliko je realno očekivati od sebe da ćete se osjećati dobro od sada pa nadalje. Ali očekivati od sebe, da ćete izborom onoga što činite i mislite, utjecati na svoje raspoloženje, te da ćete se osjećati bolje barem jedan sat u danu je već puno. „Skupljate" sat po sat, jer je to jedini način da „skupite" i cijeli dan. A to je već velika pobjeda.
Zablude o depresiji
Zablude o depresiji su:
- Depresija će brzo proći sama od sebe, pa liječenje i nije potrebno.
- Depresija je nešto što napada samo slabe i bespomoćne.
- Promjenom okoline, proći će i depresija (Depresija je kao kovčeg, putuje zajedno s njegovim vlasnikom!).
- Depresivan čovjek najbolje zna kako mu je (djelomice točno!) pa se sam može i izliječiti (pogrešno!).
Depresiju se ne smije zanemariti - ona se mora liječiti, i najbolje je boriti se protiv nje uz stručnu pomoć. Podrška okoline, ljudi koji nas vole i brinu o nama uvijek „dobro dođe". Ali nije strašno ni priznati da smo u nekim aspektima svog života nemoćni i potražiti pomoć - to je najbolji način da počnete sakupljati „dobre" sate i „dobre" dane u svom životu.
A to je nešto što svi mi zaslužujemo.
Obiteljski centar nudi savjetodavnu pomoć svima onima koji se prepoznaju u nekom od ovih simptoma, a također je od 2009. pokrenut program "Grupa podrške 40+" namijenjen ženama iznad 40 godina kao program prevencije, između ostalih, i depresivnih simptoma.
Za sve informacije i pitanja o ovoj temi možete se javiti psihologinji na tel: 033 800 069 ili na e-mail psiholog@obiteljskicentar.hr
|
|
| 8. travnja 2009. |
Otvoreno
469 puta |
|
