|
Razvod braka na ljestvici potencijalno stresnih životnih događaja zauzima drugo mjesto i nalazi se neposredno nakon smrti bračnog druga te
predstavlja traumatski događaj za sve članove obitelji.
Zasigurno će izloženost tako stresnom događaju imati za posljedice kako na odrasle tako i na djecu s time da se djecu često ostavlja bez informacija i vještina potrebnih za nošenje i prevladavanje takve stresne situacije.
Događa se da su upravo djeca "diplomati" koji nastoje pomiriti roditelje, osobito kada je komunikacija među roditeljima puna kritiziranja i optuživanja i kada do pomirenja ne dođe smatrati će sebe odgovornim za razdvojenost roditelja.
Žalovanje nakon razvoda braka
Nakon razvoda braka slijedi proces žalovanja i kod djece i kod odraslih. Od trenutka saznanja da roditelji razvode djeca prolaze kroz faze:
- negiranja
- ljutnje
- nagodbe
- depresije i
- prihvaćanja.
Trajanje procesa žalovanja se ne može unaprijed odrediti i nerealno je očekivati da će sva djeca jednakim tempom ući u fazu prihvaćanja razvoda braka.
Čak i kod braće i sestara će se primijetiti različitost u nošenju i prihvaćanju razvoda braka.
Emocionalne reakcije kod djeteta
Autori Wallerstein i Kelly su promatrajući reakcije djece uočili različite tipove neposrednih reakcija djece na razvod braka te su sastavili
sljedeću tipologiju emocionalnih reakcija djece:
- strah od napuštanja
- zabrinutost za roditelje
- osjećaj tuge
- osjećaj osamljenosti
- osjećaj odbačenosti
- sukob lojalnost
- bijes i agresija
Djeca u dobi do 14 godina izražavaju žalost i pokazuju osjećaj velikog gubitka. Više od jedne trećine djece te dobi će pokazati simptome depresije, nesanice i razne tjelesne poteškoće, a čak 50% njih mašta o pomirenju roditelja.
Isto tako, djeca će često osjećati da ih roditelj koji odlazi iz doma odbacuje i pitati će se zavrjeđuju li njegovu ljubav.
Reakcije obzirom na djetetovu dob
Reakcije djeteta na razvod braka razlikovati će se i obzirom na dob djeteta.
Djeca dojenačke dobi - primjećuju promjene u količini energije kod djeteta i njihove osjećaje te da jedan roditelj više ne živi u kući. Uznemirenija su, sklona promjenama ritma spavanja i drugim dnevnim rutinama. Roditelji će pomoći djetetu održavajući uobičajenu rutinu i raspored, te pružanjem podrške dodirom i riječima ljubavi.
Djeca u odi od 2 do 5 godine - primjećuju da jedan od roditelja ne živi u kući. Često će suosjećati s roditeljem koji je tužan. Mogu se teško odvajati od roditelja, pokazivati regresivna ponašanja, imati noćne more. Roditelji mogu pomoći da mu posvete više vremena.
Djeca u dobi od 6 do 10 godina - znaju da jedan roditelj ne živi u istom domu. Razumiju da razvod braka znači da roditelji više neću živjeti zajedno te da se roditelji više ne vole. Često sebe krive za razvod, brinu o promjenama u svakodnevnom životu. Pokazivati će znakove ljutnje i žalosti zbog odsutnosti jednog roditelja, a mogu biti i agresivni i ljuti na roditelja kojeg optužuju. Ovdje je važno da roditelji prenesu djeci poruku da ona nisu odgovorna za razvod i da će se i dalje nastaviti brinuti o njima.
Djeca u dobi od 11 do 15 godina - razumiju značenje razvoda ali mogu imati teškoća s prihvaćanjem promjena koje razvod donosi njihovoj obitelji.
Adolescenti u dobi od 16 do 19 godina - mogu se osjećati napuštenim od roditelja, povući se od prijatelja, vršnjaka i omiljenih aktivnosti. Obično reagiraju impulzivno te se kao reakcija na razvod javlja bijes, agresivnost, konflikt lojalnosti, a i depresija.
Za roditelje je bitno održavanje otvorene komunikacije s djetetom te uključenost oba roditelja u djetetov život.
Ne postoji savršen način na koji roditelji mogu objasniti djetetu da se razvode no bitno je da roditelji kažu djetetu o razvodu tek kada je njihova odluka konačna.
Bol kod djeteta zbog razvoda njegovih roditelja će se smanjivati tek kada prestanu maštati o njihovu pomirenju i prihvate stvarnost stoga je bitno da roditelji posvete pozornost na način i vrijeme kada djetetu govore o razvodu braka.
Za izradu članka je korišten sljedeći izvor:
Članak Razvod braka roditelja i simptomi traume kod djece autorice Branke Čovarović Gabor iz Ljetopisa socijalnog rada.
Članak izradila:
Alisa Kosić stručna radnica - socijalna radnica Obiteljskog centra Virovitičko-podravske županije
Pitanja i komentare vezano uz članak možete poslati na: socradnik@obiteljskicentar.hr
|
