|
Put prema znanju počinje okretanjem stranice Narodna izreka
Čitanje kao jedna od aktivnosti koje provodite s djecom, nezamjenjiva je i neprocjenjiva. Čitanje je nesumnjivo korisno: učite, zabavljate se, razvijate vokabular, govorne vještine, a ako čitate sa svojim djetetom, potičete bliskost i povezanost s djetetom. Čitanje s djetetom ima brojne pozitivne učinke i posljedice – potiče maštu, kreativnost, uzročno-posljedično zaključivanje, opažanje detalja, razvija fond riječi kojima dijete barata, uči se strukturi jezika, prorađuju se odnosi među ljudima ili likovima u priči, uči se zaključivanju i logici… te između ostalog uči dijete vrijednosti knjige i pisane riječi, koja će mu „dobro doći“ u periodu kada krene u školu i kada knjiga bude neizostavan dio njegovog svakodnevnog života.
Eileen T. Rodriguez iz Društva za istraživanje razvoja djeteta provela je tijekom 2011. godine istraživanje o tome što sve utječe na pripremljenost djeteta za školu i/ili vrtić. Čitanje, okruženost knjigama, pričanje priča pomaže u pripremi za školi i/ili vrtić. Na primjer, djeca koja žive u domu gdje okruženje ne potiče učenje, čitanje i razgovor (majka ne čita djetetu, nema dovoljno materijala, knjiga i slikovnice, te nije prisutna potrebna interakcija roditelje sa djetetom), imaju veću vjerojatnost da će se suočiti sa kašnjenjem u svladavanju predmetima u školi kao što su materinji jezik i književnost u školi, ili u osnovama komunikacije (pjesmice, priče) u vrtiću, kažu rezultati istraživanja.
Hrvatsko knjižničarsko društvo na svojim internetskim stranicama objavilo top listu najkvalitetnijih slikovnica i knjiga za djecu i mladež za 2009. Top lista sadrži slikovnice, knjige za djecu i knjige za mladež domaćih i stranih autora, te popularno-znanstvenu literaturu za djecu, mladež i roditelje. Top listu su oformili knjižničari koji rade s djecom i mladima, članovi Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež Hrvatskoga knjižničarskog društva uz pomoć njihovih kolega/kolegica - dječjih knjižničara. Top liste od 2005. do 2009. godine možete pronaći ovdje.
Kako pristupiti čitanju
Prije nego i predstavite knjigu ili slikovnicu djetetu, promislite o sljedećem: - koliko Vi čitate? Teško ćete naučiti dijete voljeti knjigu, ako Vas ne vidi nikada uz knjigu. Vjerujem da mnogo puta nemate vremena, da ste u gužvi od svakodnevnih obaveza… ali ukoliko imate želju naučiti svoje dijete da voli knjigu, počnite od sebe.
- knjiga ima svoju vrijednost – po knjigama i slikovnicama se ne piše, knjige imaju posebnu policu i mjesto u kući, knjige se ne trgaju, ne stoje na podu da se hoda po njima…Stvaranjem odnosa spram knjiga, učite djecu njihovoj vrijednosti.
- nađite mjesto za čitanje – dijete neka bude u Vašem krilu, knjigu ili slikovnicu držite tako da ju i dijete vidi, ugasite televizor, radio… Odvojite 10 minuta od svojih obaveza, i pročitajte slikovnicu s djetetom.
- Vi budite prvi koji pročitate neku knjigu ili prelistate neku slikovnicu – vidite o čemu se tu radi, koliko je zahtjevna za dob Vašeg djeteta, a ako znate što slijedi, kada čitate svom djetetu, moći ćete se bolje uživjeti.
| prva i druga godina | Djeca preferiraju mekana slikovnica, slikovnica – lepeza, izrezane slikovnice kao neki lik iz priče, slikovnice na kartonu radi lakšeg listanja. Također su im drage slikovnice koje imaju slike i naziv slike – pojmovne slikovnice. Slikovnice s manje teksta (do 6 stranica priče); slikovnice s pričom u rimi. Slike u slikovnici neka budu vrlo jednostavne, bez detalja. | | treća godina | Slike u slikovnicama za djecu ove dobi su složenije, priče su složenije (6 – 10 stranica priče). Djeca vole slikovnice s rimama, brojalicama, pjesmicama. Razumiju priču koja ima početak, zaplet, rasplet i kraj. | | četvrta i peta godina | U ovoj dobi, djeci omiljene slikovnice imaju radnju blisku njihovom iskustvu, zaplete o ljudima i događajima bliskima njima. Ali, djeca ove dobi također pokazuju interes i vole priče o mitskim bićima (vile, vilenjaci, trolovi, hobiti, divovi…). | | šesta i sedma godina | Djeca vole slikovnice i knjige u kojima priče mogu biti duže, te nije nužno da postoje slike, ako roditelj čita. Mašta kod djece ove dobi je vrlo razvijena, obožavaju priče o dalekim krajevima, mitskim bićima, o prošlosti, junacima i herojima…
Djeca ove dobi vole i „stvarne“ knjige sa fotografijama (o prirodi, životinjama…) Vole priče s nedorečenim ilustracijama, jer samo stvara predodžbe i završetke priča. |
Pri čitanju s djetetom:
 |
- dozvolite djetetu da bira knjigu ili slikovnicu. Nemojte se iznenaditi kada to bude vrlo često ista priča – djeca uživaju u predviđanju (i pogađanju) završetka priče;
- dramatizirajte – čitajući dijaloge različitih likova promijenite glas (zato je važno da priču pročitate barem jednom sami);
- pratite prstom tekst – time pomažete djetetu da shvati da se riječi i priča mogu prezentirati slovima, da čuje glas u riječima, da se čita s lijeva na desno…
- komentirajte – slike u slikovnici, priču samu, prekinite priču i pitajte dijete što misli da će sada biti. Prokomentirajte priču na kraju – time dijete uči pratiti nit priče, shvaćati odnose u priči, razumjeti pročitano (što je najvažnija vještina pri učenju gradiva u školi)
- uspoređujte priču sa stvarnošću, sa stvarnim likovima (Da li i tvoja baka ima sijedu kosu?, Što bi ti napravio kad bi ti div došao na vrata od kuće?)
- prepričavajte priču i bez knjige – u šetnji, u vožnji automobilom… - ovo je težak zadatak, ali time dijete učite mišljenju višeg reda, jer dijete nešto što je čulo mora „preraditi“ i pronaći dovoljno riječi da prepriča priču iz početka.
Vrijednost knjige je neprocjenjiva – knjiga i slikovnica može toliko puno dati i Vama kao roditelju i Vašem djetetu. Pozivam Vas da iskoristite nešto od toga. Kada otvorite neku od slikovnica koja je i Vama čitana, vratit će Vam se i mnoge lijepe uspomene, te ćete se prisjetiti i nekih lijepih trenutaka svog djetinjstva.
__________________________________
članak izradila: Sandra Matošina Borbaš, prof. psihologije; stručna radnica - psihologinja
|
|
| 6. travnja 2012. |
Otvoreno
1212 puta |
|
