DIR model (The Developmental, Individual Difference, Relationship-based model) je jedan od novijih, manje poznatih modela rada koji može poslužiti roditeljima i terapeutima kao okvir za stvaranje individualnog programa za svako dijete. Ovaj model najviše se koristi u radu s djecom s autizmom, međutim...

Opširnije

Danas se mnogo govori o ovom poremećaju, ali stručnjaci još uvijek nemaju sve odgovore koji sigurno zanimaju roditelje. Utvrđeno je da danas veći broj djece ima autistični spektar ponašanja nego prije deset ili dvadeset godina. Teško je reći da li se broj djece s ovim poremećajem stvarno povećava ili su ovakvi podaci dobiveni radi sve učestalijeg postavljanja dijagnoze kod mlađe djece i kod djece koja imaju blaže karakteristike poremećaja.

Dijagnoza autizma rijetko se postavlja prije prve ili druge godine života iz više razloga, a jedan od razloga je i taj da ima djece koja se normalno razvijaju u početku i tek nakon osamnaestog mjeseca života razviju simptome autističnog ponašanja. Često roditelji, pogotovo majke, zapravo dosta rano osjete da nešto nije u redu.

Opširnije

Roditelji djece s teškoćama u razvoju pokreću osnivanje udruge kojom bi pomogli u osvještavanju zajednice o potrebama osoba s teškoćama u razvoju i pomogli stvaranju kvalitetnijeg životnog okružja za svoju djecu.
Pozivaju ostale roditelje/skrbnike djece/osoba sa svim teškoćama u razvoju  da se uključe u osnivanje udruge i tako pridonesu ostvarenju napretka za život djece/osoba s teškoćama u razvoju.
Informacije i prijave - svakog radnog dana od 8-16 sati na broj tel: 033/800-158 

Opširnije

Prema HNOS-u za sve učenike s teškoćama u razvoju koristi se termin učenici s posebnim obrazovnim potrebama. To je termin koji je najprikladnij u sustavu odgoja i obrazovanja, a odnosi se na svako dijete koje ima teškoće u učenju  (znatno veće od svojih vršnjaka), zbog čega mu je potrebna posebna odgojno- obrazovna podrška. U školskom sustavu 3-4 % učenika s posebnim obrazovnim potrebama čine učenici usporenog kognitivnog razvoja. Pod terminom učenici usporenog kognitivnog razvoja podrazumijevaju se učenici s lakom mentalnom retardacijom, učenici graničnih intelektualnih sposobnosti i učenici iz kulturalno deprivirane sredine.

Opširnije

• Vaše dijete ima poteškoća u pisanju domaćih zadaća i učenju školskog gradiva
• Vaše dijete ima poteškoća u zadržavanju pažnje na jednoj aktivnosti i ima pretjeranu potrebu za kretanjem
• Vaše dijete jako reagira ili nedovoljno reagira na zvukove, mirise, okuse, dodire...
• Vaše dijete pokazuje poteškoće u komunikaciji sa okolinom
• imate poteškoća u odgoju Vašeg djeteta i stalno morate slušati od drugih koliko je Vaše dijete „zločesto“
• Vaše dijete ima oštećenje vida i ima poteškoća u uključivanju u rad svoje vrtićke grupe, svojeg razreda, u snalaženju u svakodnevnim aktivnostima
• Vaše ima oštećenje sluha i ima poteškoća u uključivanju u rad svoje vrtićke grupe, svojeg razreda, u snalaženju u svakodnevnim aktivnostima
• Vaše dijete ima cerebralnu paralizu ili neki drugi motorički poremećaj i ima poteškoća u uključivanju u rad svoje vrtićke grupe, svojeg razreda, u snalaženju u svakodnevnim aktivnostima
• Vaše dijete ima kroničnu bolest ili je preboljelo tešku bolest i još uvijek osjeća njezine posljedice i ima poteškoća u uključivanju u rad svoje vrtićke grupe, svojeg razreda, u snalaženju u svakodnevnim aktivnostima
• niste sigurni da se vaše dijete pravilno razvija
• Vi imate sličnih poteškoća s kojima se teško sami nosite

Opširnije

Danas mnoga djeca moraju doživjeti da ih se naziva hiperaktivnima ili čak zločestima. Svako dijete prolazi kroz iste faze razvoja, međutim svakome određena faza razvoja može biti otežana nekakvim vanjskim okolnostima. Tako npr. ne možemo očekivati od djeteta koje proživljava tešku rastavu svojih roditelja da bude neprimjetno. To dijete će na neki način pokazati kako se osjeća, a često to može biti na način da je agresivan prema svojim vršnjacima ili teško prati predavanje nastavnika na satu. Bilo bi pogrešno to dijete odmah proglasiti hiperaktivnim.

Opširnije

U utorak, 20.11.2007., s početkom u 19 sati u prostorima Obiteljskog centra Virovitičko- podravske županije održan je prvi sastanak volontera programa „Moj prijatelj“ i njihovih roditelja. Na sastanku je bilo prisutno dvadesetak volontera i desetak roditelja. Voditeljica programa defektologinja Tamara Jančevski prezentirala je svima prisutnima program.

Program „Moj prijatelj“ namijenjen je osobama s teškoćama u razvoju u dobi od 10-30 godina. Aktivnosti programa su zamišljene na način da educirani volonteri (koji su uglavnom srednjoškolci) provode slobodno vrijeme sa osobama s teškoćama u razvoju.

Edukacija volontera će se održati kroz ova dva tjedna:

• Četvrtak, 22.11.2007. u 19 sati
• Ponedjeljak, 26.11.2007.
  • prva grupa 10.15
  • druga grupa 13.30

• Četvrtak, 29.11.2007. u 19 sati

Opširnije

Obiteljski centar je odlučio obilježiti Međunarodni dana bijelog štapa na način da čuje i dalje prenese životno iskustvo jedne osobe s oštećenjem vida. Iz tog razloga defektologinja Obiteljskog centra Tamara Jančevski razgovarala je sa 16-godišnjom Dorom Feketić, učenicom 2. razreda Prirodoslovno-matematičke gimnazije, koja je rođena sa velikim očnim tlakom čija je posljedica oštećenje vida. Razgovoru je prisustvovala njezina majka koja opisuje svoju kćer kao izuzetno upornu, samokritičnu, spremnu poslušati kritike drugih i kao tvrdoglavu, što je osobina koja joj je puno pomogla u životu.

Opširnije

Pozivamo sve volontere koji su se prijavili za sudjelovanje u programu „Moj prijatelj“ da dođu s roditeljima u Obiteljski centar Virovitičko- podravske županije u utorak, 20.11.2007. S početkom u 19 sati volonteri i njihovi roditelji bit će pobliže upoznati sa programom „Moj prijatelj“ te će zajedno sa voditeljicom programa Tamarom Jančevski dogovoriti plan trodnevne edukacije.

Svi zainteresirani za sudjelovanje u programu, bilo kao korisnici ili kao volonteri, mogu se slobodno javiti u Obiteljski centar.

Opširnije

Svaka majka puno žrtvuje za svoje dijete i nijednoj to nije teško učiniti. Postoje ipak majke koje za razvoj i dobrobit svoje djece moraju uložiti gotovo sve svoje vrijeme i svu svoju energiju. Mirela Aradi, koja je ponosna majka desetogodišnjeg Luke, kaže da ne zna kako je uspjela izdržati naporan tempo života koji ju prati zadnjih deset godina njenog života.

Opširnije

U cijelom svijetu se 15. listopada obilježava kao Međunarodni dan bijelog štapa, odnosno Dan slijepih osoba. Na taj dan mnoge ustanove i udruge žele potaknuti zajednicu da se informira o pravima i potrebama koje imaju osobe s oštećenjem vida. Važno je znati pristupiti osobi s oštećenjem vida, ponuditi joj pomoć, ali još važnije je u susretu sa osobom s oštećenjem vida ne zaboraviti da je to osoba koja ima slične želje, osjećaje, interese kao i svi ostali. Osobe s oštećenjem vida ne trebaju naše sažaljenje niti je potrebno da sve radimo umjesto njih.

Pronađite vremena i pročitajte portret Dore Feketić. Dora je jedna mlada osoba koja ima iste interese i želje kao i svi mladi ljudi, s razlikom što je odmalena suočena s oštećenjem vida.

Opširnije

Izlasci i surfanje po internetu dvije su vrlo važne stvari u životu jednog mladog čovjeka. Možda je nekad davno bilo sigurnije izlaziti van i družiti se, dopisivati se, a možda i nije. Ma, nije važno! Postoji ipak jedna stvar koja je važna, a to je pridržavanje pravila. Ovdje možeš pročitati nekoliko pravila koja služe TEBI, da bi TI bio siguran i bezbrižan dok se zabavljaš vani ili dok surfaš, bez loših posljedica

Opširnije

Polazak u školu je stresna situacija za dijete i za roditelje. Dijete se treba naviknuti na novonastalu situaciju- promjene u dnevnom ritmu, dugotrajno sjedenje u školskim klupama, odvojenost od roditelja, doživljavanje uspjeha i neuspjeha u radu i druženju s vršnjacima...Roditelji također doživljavaju promjene u svom rasporedu, a prisutan je i pritisak zbog osjećaja da se trebaju iskazati u najboljem svjetlu pred učiteljima i drugim roditeljima. Polako, sve vještine se mogu naučiti, a ono najvažnije već imate- veliku ljubav prema svome djetetu.

Opširnije

Važno je na koji način govorimo o osobama s mentalnom retardacijom- da li kažemo „mentalno retardirani“ ili „osobe s mentalnom retardacijom“. Ne izostaviti riječ osoba je bitno kako bismo i sebi i drugima posvijestili da govorimo u prvom redu o osobama, ljudskim bićima.

Opširnije

Opširnije